• Elektrokardiogram predstavlja grafički prikaz električne aktivnosti miokarda, koja nastaje kao rezultat električnih zbivanja na membranama miokardnih ćelija.
  • Kako aparat radi?
  • Princip rada elektrokardiografa zasniva se na fizičkom zakonu da pokretna žica koja prolazi između polova elektromagneta skreće, kada se kroz nju propusti električna struja.
  • U elektrokardiografskom aparatu je između polova elektromagneta postavljena zategnuta žica, na čijim se krajevima nalaze pozitivna i negativna elektroda koje se postavljaju na površinu tela.
  • Kako za vreme depolarizacije i repolarizacije srca postoji potencijalna razlika između mesta na  površini tela na koja su postavljene elektrode, to počinje da teče električna struja. Ona se u aparatu veštački pojačava i tako pojačana prolazi između polova magneta. Pri tome dolazi do skretanja žice i ispisivanja EKG-a.
  • Amplituda pojedinih delova EKG-a, zubaca i talasa, biće utoliko veća ukoliko je veća potencijalna razlika između mesta na kojima su postavljene elektrode.
  • Da bi se talasi i zupci standardnog bipolarnog EKG-a, u normalnim uslovima, uvek bili upravljeni u istom pravcu, stavljaju  se elektrode, pozitivne i negativne, uvek na isti određeni ekstremitet.
  • Elektrode se obično označavaju određenom bojom. Tako je pozitivna elektroda leve ruke žuta, negativna desne ruke crvena, pozitivna leve noge zelena, a desne noge crna. Ovakav raspored uveo je još Einthoven, snimajući na taj način standardne odvode predstavljene Einthovenovim trouglom.
  • U želji da se što bolje sagleda električna aktivnost srca, uvedeni su unipolarni odvodi. Unipolarnih ekstremitetnih odvoda ima tri, a snimaju ih eksplorantne elektrode vezane za desnu ruku (aVR), levu ruku (aVL) i levu nogu (aVF). Unipolarni prekordijalni odvodi dobijaju se postavljanjem eksplorantne elektrode na prekordijum i ima ih 6. EKG koji sadrži ovih 12 odvoda naziva se standardni elektrokardiogram. 
  • EKG se snima na milimetarskoj hartiji, što omogućava lako određivane trajanja i amplitude pojedinih kompleksa, intervala i segmenata. 
Pozovite nas